Turizam u doba pandemije

 Kasnomajsko subotnje poslijepodne. Prolazim ispred Notr Dam. Ubrzavam korak da bih što prije prošao pored gomile turista raštrkanih naokolo. Zelenilo drveća je baš, ono, zeleno, kako samo u kasnomajskim subotnjim poslijepodnevima može biti. Prelazim preko Petit Pont, ulazim u peti arondisman i skrećem u drugu ulicu lijevo. To je uličica između simpatičnog parkića i gomile kafea. Negdje na sredini te ulice nalazi se i knjižara. Ulazim u nju i dva sata kasnije izlazim sa šest knjiga (pet polovnih i jednom novom) koje sam stavio u svoj platneni ceger na kome piše nešto duhovito. Sjedam u baštu kafea pored knjižare, vadim knjigu iz cegera - Norman Rockwell's America - koju sam kupio za 7 evra, i počinjem da je prelistavam. 

 

Četvoročlani bend u parkiću svira neki džez.

ovdje

Pola sata kasnije primjećuje me konobarica i dolazi do mog stola. Na meniju joj prstom pokazujem na kafu i krofnu prelivenu čokoladom. Nadrkano odlazi zajedno sa porudžbom. Doviknem joj mersi. Prelistavam Rokvelovu Ameriku ali pogled mi često odluta čas na bend, čas na Senu, čas na Notr Dam i ne mogu da se otmem utisku da je život skroz super.